U post-COVID doba koncertna aktivnost na domaćem terenu povijesno je najveća dosad. Iako je i golim okom vidljiv porast, objavljena su službena godišnja izvješća koja to potvrđuju.
Koncertni rast od čak 40,3%, od domaćih predvodi Gibonni
Najveći rast prihoda autora zabilježen je u kategoriji koncerata (40,3%) i priredbi (24,4%) čime je 2023. godina ostvarila novi rekord u prihodima autora od autorskih prava na koncertima, festivalima i priredbama.
Za proteklu je godinu obrađeno je čak 38.043 glazbenih događanja, što znači da se prosječno u Hrvatskoj dnevno odvijalo 104 glazbena događaja.
Titulu domaćeg glazbenika s najviše prodanih ulaznica za svoje koncerte u Hrvatskoj dobio je Zlatan Stipišić Gibonni. Ovo je priznanje dobio unatoč tome što je otkazao jedan koncert prošle godine, no to se na kraju nije pokazalo previše bitnim, s obzirom na to da je rasprodao dvije zagrebačke Arene, te održao koncerte i u varaždinskoj i zadarskoj dvorani.
Naime, nakon izostanka koncertnih događanja zbog pandemije, ne samo da se dogodio ‘povratak na staro’, već je koncertni rast bio veći nego ikad, a taj se trend nastavlja i u tekućoj godini, s obzirom na to da se na dnevnoj bazi odvijaju koncerti, dok se istovremeno najavljuju novi koncerti.
Iako to u izvještaju nije napomenuto, ovdje moramo napomenuti da se radi samo o hrvatskim izvođačima, s obzirom da je zasigurno na prvom mjestu Aleksandra Prijović sa svojom senzacionalnom rasprodajom arena, a da ju slijedi Dino Merlin s neznatno manjim brojem rasprodanih arena.
Digitalni rast predvodi Grše
Osim što je prema izvješću ZAMP-a zabilježen snažan koncertni rast, zabilježen je i rekordan iznos prihoda od autorskih prava.
Značajan rast od čak 52,85% bilježe i autorski honorari od online i digitalnih prava. S trenutnim udjelom većim od 10% u ukupnim prihodima od autorskih prava, streaming je na odličnom putu da uskoro prestigne udio prihoda od klasične diskografije i nosača zvuka iz “zlatnog doba” prodaje fizičkih nosača zvuka s kraja devedesetih i početka 2000-ih godina. Služba je objavila i grafiku na kojoj se jasno vidi velika i dugo čekana smjena tih dvaju izvora prihoda.
Triljski (t)reper Grše ima čak tri pjesme na listi top digitalnih djela. Uvjerljivo prvo mjesto drži “Mamma Mia”, “Sip” zauzima treće, dok je “Highlife” na sedmom – svi nastali u suradnji s hit producentom Mihovilom Šoštarićem Lockroomom. Eurovizijski banger “Mama ŠČ!” Leta 3 na drugom je mjestu, Vojkova “Mamacita” na četvrtom, a na petom svadbena himna “Dajem ti rič” Dalmatina (Ivo Jagnjić) čija se “Refužo” također nalazi na listi. Navijačka “Igraj moja Hrvatska” Zaprešić Boysa bila je šesta najtraženija pjesma u državi, duet “Trebaš li me” Matije Cveka, Zvonimira Husnjaka i Eni Jurišić je na osmom mjestu, a plasman tri desetljeća stare Oliverove i Gibonnijeve “Cesarice” u top digitalnih 10 i ne treba čuditi s obzirom da je riječ o jednoj od najvoljenijih domaćih pjesama.
Veliki katalozi pjesama ili nekoliko intenzivnih godina velikih hitova zaslužni su što su 10 najuspješnijih domaćih autora na digitalnim servisima tako (abecednim redom imena): Grgo Šipek Grše, Husein Hasanefendić Hus, Ivo Jagnjić, Marko Perković Thompson, Mihovil Šoštarić Lockroom, Nenad Ninčević, Tonči Huljić, Vjekoslava Huljić, Zdenko Runjić i Zlatan Stipišić Gibonni.
Šestoro autora s digitalne liste, Hus, Ninčević, bračni par Huljić, Runjić i Gibonni, nalaze se i na listi najuspješnijih hrvatskih autora po ukupnoj zaradi, od svih izvora prihoda. Nju, uz spomenute, zaokružuju, abecednim redom imena: Ante Pecotić, Branimir Mihaljević, Miroslav Buljan i Neno Belan.
Stara škola – TV i radio prihodi
Kod TV i radijskog izvođenja manje je novih imena u samih top 10 – povratnički singl Parnog valjka “Moja glava, moja pravila” autora Huseina Hasanefendića Husa dominirao je eterom u 2023. godini.
Duet Petra Graše i Nine Badrić “Nemoj” (autori Tonči i Vjekoslava Huljić te Petar Grašo) na drugom je mjestu najemitiranijih, a na visokom trećem nalazi se lanjska najuspješnija pjesma, hit “Trebaš li me” Matije Cveka i Eni Jurišić čiju je produkciju odradio Z++. Massimove izvedbe “Malog kruga velikih ljudi” i “Zamisli” drže četvrto i peto mjesto, na šestom su “Stare navike” Prljavog kazališta, dok je “Mama ŠČ” Leta 3 zauzela sedmo mjesto. Iz autorske radionice obitelji Huljić osmo i deveto mjesto najemitiranijih zauzele su “Samo se ljubit isplati” Jelene Rozge i “Sve smo mogli imat” Doris Dragović (autor glazbe Ivan Huljić). Listu medijima omiljenih 10 pjesama zaključuje balada “Sve što treba znat o ženi” dubrovačkog benda Silente, tj. braće Tibora i Sanina Karamehmedovića.
Najzastupljeniji regionalni autori u domaćem eteru su bili Aleš Vovk (Raay), Bojan Vasić, Đorđe Balašević, Marjan Babić i Petar Stokanović.
Pet inozemnih autora čija su djela ostvarila najveće autorske prihode u Hrvatskoj su, ponajviše zahvaljujući rasprodanim koncertima bili ABBA-in dvojac, Benny Anderson i Björn Ulvaeus, zatim Daniel Reynolds i Wayne Sermon iz benda Imagine Dragons te James Jackson, poznatiji kao 50Cent. Najemitiranija pjesma inozemnih autora u Hrvatskoj u 2023. bila je “Flowers” Miley Cyrus.
